ZABORAVLJENI PUTEVI JU�NE CRNE GORE - Dio 1: Orjen
Forgotten roads of south Montenegro - Part I - Mount Orjen :: Chemins oubli�s de Mont�n�gro sud - partie I - montagne de Orjen

Fri Jan 7 2005

Friday 7 January 2005: ZABORAVLJENI PUTEVI JU_NE CRNE GORE - Dio 1: Orjen
Forgotten roads of south Montenegro - Part I - Mount Orjen :: Chemins oubli_s de Mont_n_gro sud - partie I - montagne de Orjen

Useful data - Donn�es utiles" /> The Map - La Carte" /> Herceg-Novi bio je polazna tačka na�eg velikog puta po ju�noj Crnoj Gori � preko planina Orjen i Lovćen, Boko-Kotorskog zaliva, Cetinja i Skadarskog Jezera, sve do Podgorice. Herceg-Novi nalazi se na krajnjem jugozapadu Crne Gore, na granici sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom. Jedno je od najljep�ih mjesta crnogorskog primorja, ako ne i najljep�e. Njegova najveća posebnost je prelijepa planina Orjen, koja se nad gradom di�e strmim, bijelim padinama.

Herceg-Novi osnovao je Tvrtko I Kotromanić, kralj Srba, Bosne i Primorja i Zapadnih strana, 1382., kao luku koja je trebala da ojača privrednu moć Kraljevstva. Gradu je dato ime Sveti Stefan, ali ono nije za�ivjelo, niti je za Tvrtkova �ivota grad ispunio očekivanja sa kojima je građen. Razlog za ovo bila je Tvrtkova velika popustljivost prema trgovačkim interesima Dubrovnika i Kotora, kojima nije odgovaralo jačanje Sv. Stefana. Mlečani ga nazva�e Castel Nuovo (Nova Tvrđava), te po tome i po Hercegu Stjepanu, hercegovačkom vojvodi, koji ga dodatno utvrdi i pro�iri naseljem, dobi ime Herceg-Novi. Za vladavine Hercega Stjepana, grad do�ivljava najveći procvat. Herceg obnavlja i unaprijeđuje trgovinu, uprkos protestima Dubrovnika i Kotora. Nedaleko od grada, u Sutorini, ponovo je otvorena solana, koju je kralj Tvrtko zatvorio podmićen poklonima Dubrovnika. 1449. u gradu radi tkačnica sukna. Ovo sukno prodavalo se u unutra�njosti i prekomorskim zemljama �" /> ... Nakon pada utvrđenog grada Blagaja, prijestonog grada Hercegovine, pod Turke, u julu 1465., Herceg-Stjepan se povlači u Novi. Grad sada postaje prijestonica ono malo hercegovačkih teritorija, koje nisu do�le pod tursku vlast. Herceg-Stjepan umro je u Novom 22. maja 1466. Do 28. januara 1482. grad je bio pod upravom Hercegovog sina Vlatka, a nakon toga do�ao je pod tursku vlast, poslije tromjesečne opsade. Taj datum označava zvaničan pad Hercegovine pod Turke. Tako je i posljednja srpska dr�ava toga vremena pala pod turskom sabljom, nakon Srbije 1459. i Bosne 1465.

Za vrijeme turske vladavine, grad je obično bio gusarsko gnijezdo, ali i va�no trgovi�te solju. Tokom 1539., kao bazu, koristio ga je po zlu čuveni gusar i turski admiral, Hajrudin Barbarosa - strah i trepet Mediterana. Tokom godina bio je u vlasti �panije (1538.-1539.), Mletačke Republike (1687.-1797.), Austro-Ugarske (1797.-1806. i 1814.-1918.), Rusije (1806.-1807.), Francuske (1807.-1814.), Italije (1941.-1944.) i najposlije u rukama matičnog, srpskog, stanovni�tva (1918.-1941. i 1944.- nadalje)." /> tur. Kanli Kula)
Ovo utvrđenje nalazi se na najsjevernijoj tački starog grada, na 85m visine. Ima oblik nepravilnog četverougla, dimenzija 60 x 70m. Tačan datum gradnje nije poznat, a prvi put se pominje u putopisima Evlije Čelebije, 1664.g. Ono �to je sigurno jeste da se gradila du�i niz godina. Osnovni oblik utvrđenja potiče od Turaka. Mleci su, nakon zauzimanja Novog, 1687., izvr�ili neke popravke i izmjene, budući da je utvrđenje bilo jako o�tećeno tokom sukoba. Za vrijeme turske vladavine, utvrđenje je slu�ilo kao zatvor. O tome svjedoči cisterna u zapadnom dijelu utvrđenja, na čijim su zidovima nađeni crte�i brodova, riba, raznih grbova, krstovi, imena i godine. Na osnovu njih, zaključeno je da su zatvorenici ovdje smje�tani već od 16. vijeka, pa sve do kraja turske vladavine. 1966.g. temeljno je obnovljena, i pretvorena u jednu od najljep�ih ljetnjih pozornica na Jadranu, sa 1000 mjesta." /> Grad bogate istorije i kulturnog naslijeđa, okru�en prelijepom i jedinstvenom okolinom, sa mnogobrojnim malim pla�ama, od betonskih do pje�čanih, otvorenih, ili skrovitih u malim uvalama, sa dosta starih zdanja, uskim ulicama i dugačkim stepenicima, za svakoga nudi ne�to lijepo i jedinstveno. Grad je dobro povezan autobuskim linijama sa ostatkom crnogorske obale i unutra�njosti. Gledano u cjelini, Herceg-Novi je za odmor daleko najbolje mjesto na crnogorskom primorju: jedne od najljep�ih crnogorskih pla�a nalaze se upravo na hercegnovskoj rivijeri; na kratkoj udaljenosti od obale nudi bogate sadr�aje za planinski turizam, �to nijedno drugo mjesto na obali Crne Gore nema; po arhitekturi i spomenicima pro�losti ne zaostaje puno za Kotorom i Perastom, kojima su oni glavna vrijednost; ima prelijepa mjesta za izlazak, kako preko dana, tako i uveče. Od njih bih posebno istakao "Dom pisaca", nekada�nju kuću Ive Andrića. Vrt ove kuće pretovren je u prelijep restoran, ukra�en mnogobrojnim smokvama, limunovima, palmama i drugim primorskim rastinjem. Diskretne svjetiljke i lagana talijanska muzika čine ovo mjesto idealnim za večernji izlazak. I �to je veoma va�no, cijene u restoranu nisu ni�ta veće nego na drugim mjestima. Pored toga, hercegnovska rivijera raspola�e i pla�om sa lijekovitim blatom, uz koju je izgrađeno najveće i najznačajnije banjsko liječili�te na Meditaranu. I opet, ovo je samo dio bogate ponude Hercegovog grada. Njegovo bolje upoznavanje svakako je vrijedno i truda i novca. Tim prije �to će Vas ovaj biser od kamena svaki put iznenaditi sa nečim novim, �to prethodno niste uspjeli da otkrijete." /> Forte Mare
Dana�nji izgled tvrđava je dobila 1833., kada su austrijanci izvr�ili niz popravki i dogradnji. Ona je bila jezgro grada koji je osnovao Kralj Tvrtko I Kotromanić 1382.g. Prve veće izmjene načinio je Herceg Stjepan Vukčić Kosača. Tuci su, tokom svoje duge vladavine, utvđenju dali dana�nje dimenzije i oblik. U to vrijeme nazivala se "Kula abaspa�e", ili "Jaka kula". Mleci u 18.v. poduzimaju rekonstrukciju i od tada kula nosi naziv "Forte mare", ili "Morska tvrđava". 1952. pretvorena je u ljetnji bioskop, a kasnije u diskoteku." /> Crkva se nalazi na glavnom hercegnovskom trgu - Trgu Hercega Stjepana, među stanovni�tvom poznatog i kao Belavista. Građena je 1900.g. Kombinacija je čak 3 stila: vizantijskog, baroknog i gotskog. Osnova crkve u obliku je grčkog krsta. Arhitekta je bio g. Milan Karlovac, ikonostas je izradio g. Pavle Bilinić iz Splita, a freske oslikao če�ki slikar Frano Cigler.

Preko puta crkve, na istom trgu, nalazi se Arhiv Herceg-Novog. Arhiv je smje�ten u zgradi iz 1885. Dio starog namje�taja je sačuvan, pa su njegove prostorije neobično prijatne. U posjedu ima 30 000 knjiga, od kojih je najstarija iz 1486.g.

Na istom trgu nalazi se i nekoliko prijatnih kafea. Oni su među najljep�im mjestima za izlazak u Novom, pogotovo preko dana. Preporučujem da poručite rum-punč - veoma zanimljiv napitak od ruma." /> Autor pred jednom od pla�a na Hercegnovskoj rivijeri. Natovareni te�kim teretom, uskoro ćemo krenuti na desetodnevno putovanje po slavnim crnogorskim planinama - Orjenu i Lovćenu, najljep�em zalivu Jadranskog mora i jednom od 28 najljep�ih u svijetu - Boki Kotorskoj, staroj crnogorskoj prijestonici - Cetinju i najvećoj evropskoj kriptodepresiji i čuvenom rezervatu ptica - Skadarskom jezeru. Glatko izbrijan i pod�i�an, vratiću se nakon 10 dana kući zabradatio, upalih obraza, sa 7kg manje, oko 315 pređenih kilometara i 6250m savladane visinske razlike, ali i sa prelijepim uspomenama, koje i danas �ivo plamte u mome sjećanju. Počasno mjesto u njima zauzima planina Orjen, koja je bila prvi cilj na�eg putovanja." /> Borići ka Hercegnovskom zalivu.
Lokalitet se nalazi 4.5km iza sela Kameno. Ime je dobio po borovoj �umi u blizini. U daljini se vidi poluostrvo Prevlaka, oko koga se spore zajednica Srbije i Crne Gore i Hrvatska. Trenutno je pod upravom UN snaga. U prednjem planu je zaselak sela Kameno, Mandići.

17. septembra 1687. ovdje se odigrala velika bitka između Crnogoraca i Hercegovaca sa jedne i Turaka sa druge strane. Turke, koji su iz Trebinja i�li u pomoć od Mletaka opsjednutom Herceg-Novom, ovdje su presreli Crnogorci i Hercegovci i gotovo uni�tili tursku vojsku. Sam Husein-Pa�a Grada�čević, vođa turske vojske, u narodnoj pjesmi poznatiji kao Topal-pa�a, jedva je izvukao �ivu glavu. O tome, vladika Rade pi�e u Gorskom Vijencu (stihovi 1210-1226):

Novi Grade, sjedi� nakraj mora / i valove broji� niz pučinu, / kako starac na kamen sjedeći / �to nabraje svoje brojanice. / Divna sanka �to si onda snio! / Mlečići te morem poduze�e, / Crnogorci gorom opasa�e, / sasta�e se u tvoje zidove, / okropi�e krvlju i vodicom / te otada ne smrdi� nekr�ću. / Topal-pa�a su dvadeset hiljadah / da pomo�e Novome hita�e; / sreto�e ga mladi Crnogorci / na Kameno, polje pouzano. / Turskoj kapi tu ime poginu, / sva utonu u jednu grobnicu; / mo� i danas viđet ko�turnicu.

Ubrzo potom, Mleci su u�li u Herceg-Novi i ostali u njemu sve do propasti Mletačke Republike, 1797. Mletačku Republiku zamjenila je Austro-Ugarska Carevina." /> Lokalitet Borići najljep�e je mjesto na putu od Herceg-Novog do prevoja Vratlo. Velika borova �uma, po kojoj i nosi ime, i jedan od najljep�ih pogleda na Hercegnovski zaliv osobenost su ovog mjesta. Upravo iznad ove borove �ume, na maloj glavici, na visini od 810m, smjestio se istoimeni motel. Motel je izvrsno mjesto za porodični odmor, ali i predah pri usponu ka Vratlu. Raspola�e sa 15 kreveta. Noćenje sa doručkom iznosi 13�, polupansion 19�, a pun pansion 21� (cijene su valjane u vrijeme pisanja komentara). U ponudi je veliki broj jela, uključujući i morske specijalitete i jagnjetinu ispod sača. Do motela je moguće doći i pje�ke, planinarskom stazom od autobuske stanice u Herceg-Novom, za oko 2.5 sata hoda, ili automobilom. Kontakt : Mandić Zdravko, 067-805-117.

Inače, ova borova �uma zasađena je početkom 20. vijeka, na golom terenu. Inicijativu je dala austrijska vlast, koja je posebnim zakonima morala da je čuva od lokalnog stanovni�tva. Polovinom juna 2002. veliki po�ar, izazvan ljudskom nepa�njom, progutao je dio ove �ume. Poslijedice se vide na ovoj slici." /> Najgore mjesto za biciklistu na putu za prevoj Vratlo, ali i na cijeloj turi. Oko 50m puta, nagiba oko 8%, nasuto je krupnim �ljunkom. Opterećeni te�kim teretom (u prosjeku oko 40kg - biciklo + stvari) vi�e puta smo proklizavali. Bicikla su se često propinjala na zadnji točak, ili se jako naginjala na stranu uslijed opterećenja. Ovo je bio ubjedljivo najte�i dio na ovoj turi. Tim prije �to iza sebe imate 18km uspona, sa prosječnim nagibom od oko 5%. Slika je snimljena u povratku.

Ispod Ristinih leđa, sa lijeve strane mo�e se primjetiti kesa sa smećem. Smeće koje donesete sa sobom na planinu, treba i da vratite nazad! Ako već sami ne mislite da tako treba da postupite, za to se pobrinula zakonska odredba: 50� kazne na licu mjesta za odlaganje smeća u prirodi. Uredbu sprovodi dovoljan broj �umara, koji patroliraju terenom. Za buntovne prijestupnike pobrine se policija, koja na lice mjesta mo�e da prispije u kratkom roku." /> Prevoj Vratlo le�i na 1180m. To je visok usjek, koga sa lijeve strane ograđuje planina Dobro�tica (1571m), a sa desne kr�eviti Rado�tak (1446m). Kroz Vratlo se u doba glacijacije spu�tao lednik, koji se formirao na ju�nim padinama Subre (1679m). Strmu padinu, visoku 100m, savlađuje, u mnogim serpentinama, nekada�nja austrijska pje�ačka cesta, koja je povezivala Herceg-Novi i vojno utvrđenje na vrhu Grab (1383m). Odmah iza prevoja, na 5min hoda, nalazi se planinarski dom "za Vratlom"." /> Posljednjih 250m do planinarskog doma "za Vratlom" ide se odsjekom visokim 100m. Kada se čovjek primiče ovoj litici, čini mu se da dalje nema kud. Pred njim, kao iz neba bačen, stoji veliki kameni zid u čijem dnu nestaje puta. Međutim, kada se priđe sasvim blizu, vidi se da put, u mnogim serpentinama, vje�to savlađuje ovu liticu. Ovo su ostaci stare austro-ugarske pje�ačke ceste, kojom se iz Herceg-Novog i�lo za utvrđenje Grab, na 1383m.n.v. Ovom stazom iznosio se materijal za gradnju planinarskog doma "za Vratlom". Iznosili su ga ljudi i konji na leđima." /> Planinarski dom "za Vratlom" nalazi se iza prevoja Vratlo, na 1160m nadmorske visine, 7km zračnom linijom udaljen od Herceg-Novog, ili 20km putem. To je dvospratna, zidana građevina, sa 50 kreveta raspoređenih u nekoliko soba na spratu. U prizemlju su velika trpezarija i mala kuhinja, sa jo� nekolike pomoćne prostorije i 2 WC-a. Strujom se snabdijeva iz agregata, a vodom iz cisterne, pa je iste potrebno �tediti. Noćenje uz planinarsku knji�icu bilo je 2�. Dom je u vlasni�tvu P.S.D. "Subra". Nije stalno otvoren, te je prije posjete potrebno kontaktirati nekog iz dru�tva: �eljko Starčević, predsjednik dru�tva, 069-360-803, star@cg.yu; Dejan Tu�up, sekretar dru�tva, 067-525-879, dtusup@cg.yu. Posljednja 2km moraju se ići pje�ke, bez automobila. Domu je moguće prići i pje�ačkom stazom, nakon 3.5 sata hoda. Staza polazi ispred autobuske stanice u Herceg-Novom. Čistoća nije jača strana ovog doma.

Dom "za Vratlom" izgradili su hercegnovski planinari uz veliku novčanu pomoć vlade S.R. Crne Gore. Otvoren je 1962.g., nakon 10 godina gradnje. Tro�kovi su iznosili 12,000,000 dinara, ili $40,000 po tada�njem kursu (kurs je tih 10 godina bio isti, 300din za $1.00). Materijal za gradnju iznosili su ljudi i konji na leđima. Već 1963. ovdje su, u petodnevnoj posjeti Orjenu, boravili studenti i profesori Londonskog Univerziteta.

Inače, u masivu Orjena, prije ratova 1990ih, postojala su 4 planinarska doma: pomenuti dom "za Vratlom", u vlasni�tvu P.S.D. "Subra" iz Herceg-Novog, dom "na Vrbanju", na 1007m, u vlasni�tvu P.S.D. "Orjen" iz Dubrovnika (Hrvatska; dru�tvo se danas zove P.S.D. "Dubrovnik"), motel Rajka Prlainovića, na Orjen-Sedlu, na 1594m, pod najvi�im vrhom masiva, te dom "na Boroviku", u Zubačkim Ublima, na 1020m, u vlasni�tvu P.D. "Bijela Gora" iz Trebinja (Bosna i Hercegovina). Danas je u upotrebi samo dom "za Vratlom".

Vi�e o P.S.D. "Subra" na subra.users.cg.yu" /> Kamenska ravan je kamenom pro�arana "zaravan", na koju se nailazi iza prevoja Vratlo. Zaravan le�i između Dobro�tice (1571m), Subre (1679m; vidi se u pozadini) i uzvi�enja Grab (1383m). Prepuna je vrtača, od kojih je nadublja duboka 60m - tzv. Duboki d�. Jo� poneki seljanin iz Kamenog izvodi ovdje stoku na katun. Tokom zime, veliki snijegovi poravne Kamensku ravan, da njenih vrtača potpuno nestane.Tada se ovuda, nerijetko, mogu vidjeti vukovi. Kao rijetko gdje, ovdje su jaki mirisi planinskog bilja." /> Ovo je pogled sa Subre na Kamensku ravan. Velika vrtača u donjem desnom uglu je Duboki D�. Ovaj d� ima dubinu od ravno 60m (iako to sa slike ne izgleda tako). 15. februara 1953. ovdje je odr�ano skija�ko takmičenje, na kome su učestvovali takmičari iz P.S.D. "Orjen" iz Dubrovnika. Učestvovalo je 30 takmičara. Discipline su bile: spust - na stazi du�ine 600m, slalom - na stazi dugačkoj 150m, sa 15 kapija, a po Kamenskoj ravni takmičilo se u trčanju na 3000m. Takmičenje je snimala ekipa Lovćen-filma. Pored toga, Dubrovčani su od 1958. do 1989.g. na padinama Goli�evca (1721m) redovno organizovali "Dubrovački veleslalom". Na istom lokalitetu i u istom periodu, odr�avan je "Orjenski sikija�ki kup". Organizaciju su vodila 4 dru�tva: P.S.D "Orjen" iz Dubrovnika, P.S.D "Subra" iz H. Novog, P.D. "Javorak" iz Nik�ića i P.D. "Alat" iz Trebinja" /> Prevoj Vratlo je zaista jedinstveno mjesto - ograđen visokim i strmim padinama Dobro�tice i Rado�taka, sa pogledom koji Vas vodi kroz usku dolinu nekada�njeg lednika, sve do nepregledne pučine toplog Jadrana, ostaviće na svakoga jak utisak. Čekanje večeri na prevoju Vratlo i posmatranje u�arene Sunčeve lopte, kako polako uranja u morsko plavetnilo, jedan je od najljep�ih do�ivljaja koje nosim sa Orjena. Muklu ti�inu ponekad prekida samo lagani zvi�duk vjetra, ili prigu�eno zujanje pčela. Prijatni mirisi planinskog bilja dolaze sa svih strana, doprinoseći jednom nezaboravnom stanju duha, koga ćete zasigurno često pri�eljkivati, nakon �to ga jednom osjetite. Predivno je ovo mjesto i za zaljubljene, koga bi svjetske agencije skupo naplaćivale da ga znaju i da mogu kako ovamo dopremiti potrebno za romantičnu večeru u dvoje. Prevoj Vratlo je ulaz u jedan čaroban svijet, odavno zaboravljen od ljudi. I da sve bude ljep�e, najveće ljepote nalaze se upravo na samom ulazu u taj svijet, ili neposredno iza njega. Do Vratla nije te�ko doći, čak ni djeci, niti starijim osobama. Do motela "Borići", od Herceg-Novog, ima 18km, koji se mogu preći automobilom. Odatle do Vratla ima 2km uskom stazom, koja je za pje�aka sve, samo ne te�ka. Staza prolazi kroz nevjerovatan predio i već je sama za sebe lijep do�ivljaj. Ako budete blizu, ne propustite da slu�ate ti�inu na prevoju Vratlo!" /> Dobro�tica je najju�nija planina u masivu Orjena. Poput velikog bijelog bedema di�e se nad Herceg-Novim, na samo 4km zračne linije. Posebno je upečatljiv prizor iz sela Kameno, u njenom podno�ju, nad kojim se izdi�e skoro kilometar visokom, gotovo vertikalnom padinom, samo ponegdje pro�aranom borovim stablima izraslim iz nekolike �ake zemlje skrivene u stijeni. Na�alost, zbog velikog umora, propustio sam da ovjekovječim ovaj pogled. Greben planine pada od Zapada ka Istoku, nagla�avajući tako njena 2 vrha: Odijevo (1571m) i Kamenski Kabao (1384m). Pogled sa ovih vrhova spada medju najljep�e na Orjenu. Posebno sa Odijeva, kada po lijepom vremenu, dose�e sve do Dubrovnika i ju�nodalmatinskih ostrva. Prilaz Odijevu je najče�će preko Kamenskog Kabla, pa dalje grebenom. Od doma za Vratlom to je oko 2h hoda (od Kabla oko 1.15h). Savlađuje se visinska razlika od 491m. Uz put nema izvora vode.

Dobro�tica je zakonom za�tićena od lova. Na njenim sjevernim padinama, prekrivenim gustom �umom, i manje strmim od ju�ne, mogu se naći lijepi primjerci srna, jarebica i divljih svinja. Takođe, prisutni su i borovi visine do 8m.

Antonio Baldacci, talijanski botaničar, boravio je 1885. u Herceg-Novom. Godinu dana kasnije, u Bolonji, objavio je knjigu "Boka Kotorska i Crnogorci" u kojoj pi�e:"Herceg-Novi je jedan mali grad u podno�ju planine Dobro�tice, a naspram ulaza u Kotorski zaliv. Planina koja se uzdi�e iznad njega ima strme vrhove, gotovo vertikalne, koji su svi načičkani topovskim baterijama"" /> Staza za Kamenski Kabao (1384m) jedna je od zahtjevnijih na Orjenu (za obične planinare). Već od samog početka ide se ivicom provalije, od čijeg dna planinara dijeli najprije oko 140m, a dok dođe do kraja ivice i 180m. Nakon toga se prolazi strmim siparom, a iza toga teren postaje jako strm, da se na nekim mjestima mora savladavati i rukama i nogama. Silazak je nezgodniji, jer se to sada sve gleda ispred sebe. Ipak, pogled sa Kabla je predivan i učini da se zaboravi strah, bar dok se ne pođe nazad ka domu ;) Od doma do Kabla ima oko 45min hoda, bez odmora. Visinska razlika koja se savlađuje je 224m. Put najvećim dijelom ide kroz bukovu �umu.

Alpinistički, ova stijena savladana je prvi put 12. aprila 1936. Savladao ju je izvjesni g. Bla�ević iz Đenovića, rodom �tajerac. Po njegovoj slobodnoj procjeni, du�ina savladanog pravca bila je 580m. Bio je to prvi alpinistički uspon na Orjenu. Njegova vrijednost le�i u činjenici da je izveden kroz izuzetno sipljivu stijenu." /> Ovo je jedan od manjih sipara na Orjenu. Spada u neaktivne. Na Orjenu ima puno sipara; neki su čak i međusobno povezani u velike povr�ine (tzv. plazevi), a najveći i jo� uvijek aktivni, nalaze se u blizini najvi�eg vrha Orjena, Zubačkog Kabla (1894m).

Sipar je oblik reljefa nastao gomilanjem dijelova raspadnutih stijena, koji se kotrljaju niz planinsku stranu i skupljaju u njenom dnu. Vi�e povezanih sipara čine plazeve." /> U donjem desnom uglu vidi se naselje Topla. Topla je danas zapadno predgrađe Herceg-Novog. U 18.v. bila je centar �upe Dračevica. U kući porodice Tropović, kod hercegovačkog sve�tenika Josipa Tropovića, pismenosti se učio mladi Petar II Petrović, kasnije vladika Rade, a poznat pod nadimkom Njego�. Ova kuća obnovljena je 1999. i čuva uspomene na dječačke dane jednog od najvećih evropskih pjesnika. U Toploj se nalaze i 2 veoma lijepe i zanimljive crkve � crkva Sv. Đorđa, sazidana tokom mletačke vladavine, i crkva Sv. Spasa, sazidana 1865., pored crkve Sv. Đorđa. Zanimljivost ove crkve jeste velika crvena ploča na podu, koju je iz Rusije donio grof Matija Vladislavić. Matija je bio brat Save Vladislavića, čovjeka od povjerenja ruskog cara Petra I. Sava je zasigurno najčuveniji Hercegovac, budući da je povukao granicu između Rusije i Kine, koja i dan-danas stoji bez većih izmjena.

Topla nosi naziv po izuzetno toplom moru i prijatnoj klimi: srednja godi�nja temperatura je 16C, srednja januarska 8.3C, a srednja julska 25C.

Ka zapadu, na Toplu se nastavlja Igalo, od davnina poznato prirodno i banjsko liječili�te, jedino takvo u Crnoj Gori. Osobenost su mu morsko blato i lijekovita voda. Ovo je slana, morska voda, blago radioaktivna. Koristi se za liječenje reume i i�ijasa. Njena izvanredna lijekovita svojstva potvrdila su ispitivanja u francuskom liječili�tu Vichy, 1930.g. Godinu dana ranije, u blizini ove lijekovite pla�e, podignut je hotel "Igalo", sa 16 soba i 40 le�aja. Hotelski automobil i�ao je po goste u gradsku luku, ili čak na aerodrom "Gruda" u istoimenom selu u Konavlima, 14km zapadno od Igala. Na mjestu hotela "Igalo" i u njegovoj okolini, od 1949 do 1964, u vi�e navrata, izgrađen je dana�nji Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju "Dr. Simo Milo�ević" - najveći objekat takve vrste na Mediteranu. Ispred same lijekovite pla�e, na samo par metara udaljenosti, nalazi se velelepna vila druga Tite � poklon naroda svome "voljenom" Mar�alu; poklon za koji sam narod vjerovatno i ne zna da ga je uručio. Posebna prednost ove lijekovite pla�e jeste dugačak plićak, dubok od 0.9m do 1.1m, dugačak oko 250m. On pla�u čini pogodnom kako za malu djecu, tako i za vrlo stare ljude." /> Na horizontu se vidi ostrvo Rondoni (jo� i Velika �anjica, Mamula, Lastavica) sa starim austrijskim utvrđenjem Mamula. Utvrđenje nosi ime po svom graditelju, austrijskom generalu Lazaru Mamuli, guverneru austro-ugarske provincije Dalmacije. Sagrađeno je 1850.g., radi odbrane Boke Kotorske od napada sa mora. Ipak, utvrđenje nikada nije kori�teno u vojne svrhe. U oba svjetska rata slu�ilo je kao zatvor. Ostrvo je udaljeno od Herceg-Novog 3nm u pravcu juga. Prečnika je 200m, ima pristani�te i pla�u. U toku ljetnje sezone, vi�e privatnih barki vozi turiste do ovog ostrva. Postoje planovi da se ostrvo pretvori u kockarnicu, �to bi bio jo� jedan u dugačkom nizu neprimjerenih poduhvata crnogorskih vlada, pored ravnanja planine Lovćen i izgradnje mauzoleja-nakaze, te potapanja kanjona rijeke Pive, a uskoro mo�da i kanjona Tare. Ova posljednja je upisana u listu Svjetske prirodne ba�tine 17.1.1977.g. Ali, očito je u crnogorskim vladama na snazi princip: "ne dozvolimo da nas činjenice ometaju u zaključivanju"," /> Put od doma za Vratlom ka Subri jedan je od najljep�ih na Orjenu. U početku pitom, kako se vidi na slici, postaje kasnije izuzetno divlji - ljuti kr� najrazličitijih oblika, velika �krapi�ta i duboke jame, strme vododerine i o�tri grebeni smjenjuju se do vrha ovog bisera Orjena. Od doma za Vratlom do vrha Subre ima oko 2 sata hoda. Uz put, kao i na ostalim stazama po Orjenu, nema vode. Visinska razlika koja se savlađuje iznosi 519m." /> Dio kroz Kamensku ravan." /> Dio kroz Kamensku ravan. Subra je istinski biser Orjena. Mnogi posjetioci, privučeni titulom najvi�eg vrha, upute se ka Zubačkom Kablu (1894m), mimoilazeći ovu divlju, kamenu ljepoticu. Sa svojim veličanstvenim amfiteatrom, �to se gotovo vertikalno od njenog vrha spu�ta 500m u ponor, sa ljutim �krapi�tima i endemičnim munikama �to prekrivaju njene gole kamene padine, Subra ostavlja dubok i nezaboravan utisak. Taj utisak, i nakon ne�to vi�e od 2 godine od moje posjete, jo� uvijek je jak i �iv. Jedan od najpoznatijih planinara biv�e SFRJ, poznat i u međunarodnim razmjerama, dr. �eljko Poljak, napisao je ovo o Subri:

"Subra je biser Orjena, prava riznica prirodnih ljepota, najvrijedniji planinarski objekt u čitavoj skupini, ali ujedno i pravi arsenal strahota dinaskog krasa. Poput kupole kakove orijentalne pagode, nadvio se Subrin bijeli kameni vrh iznad orija�kog amfiteatra okomitih zidova, koji na dnu svojih hladnih dubina, u mračnim ponorima i pukotinama čuva velike količine vječnoga snijega. Nema toga pera koje bi bilo u stanju opisati svu ljepotu i egzotiku Subre."

Inače, g. Poljak je autor do sada jedinog sveobuhvatnog planinarskog vodiča za Orjen. Ovaj vodič iza�ao je kao prilog časopisa "Na�e Planine", daleke 1959. I pored toga, od velike je koristi za pripremu puta. Odličan vodič, novijeg datuma, ("Planinarskim stazama kroz Orjen") mo�e se preuzeti na adresi http://subra.users.cg.yu. Autor je predsjednik P.S.D. "Subra", �eljko Starčević - čovjek koji je markirao sve staze po Orjenu. Vodič pokriva samo ju�ni i centralni dio masiva Orjen." /> Ova velika kamena kocka ostatak je nekada�njeg lednika, koji se sa Subre, kroz prevoj Vratlo, spu�tao ka moru, čak do 750m visine! U vrijeme pleistocena (2 000 000 � 10 000 godina unazad) 17 lednika pokrivalo je povr�inu od 109km2 i dostizalo debljinu od 350m! Od toga, 4 lednika silaziala su u Vrbanjsko polje. Posljednji lednik povukao se sa Orjena prije 15 000 godina. Snaga te glacijacije prema�uje dana�nju glacijaciju Alpa. Za ovu pojavu zaslu�ne su obilne padavine, koje spadaju u najveće u cijeloj Evropi." /> Izlazak na prvo �krapi�te Subre. Markacije ukazuju na stazu. U blizini se nalazi prva duboka jama na ovom putu - Dragova jama, sa dubinom od 46m. Le�i na visini od 1330m. Ova jama poznata je po vađenju leda. Prije, dok nije bilo fri�idera, led se koristio za čuvanje hrane, a kasnije i za luksuzna osvje�enja na primorju. Ledari iz sela Kameno, obično po 10-12 u grupi, polazili bi u rano poslijepodne iz sela. Preko prevoja Vratlo dolazili bi do jame. Posao se obavljao u kasno poslijepodne. U jamu se silazilo pomoću vinča. Led se morao nositi oko 200m na leđima, a potom se tovario na mazge. Ledari su se vraćali istim putem do Kamenske ravni, gdje se noćilo. Prije nego �to svane, polazilo se za Kameno, gdje se led licitirao. Led se koristio od aprila do septembra. O crkvenim i dr�avnim praznicima, u vađenju leda učestvovao je znatno veći broj ljudi. Ovaj posao nosio je ljudske �ivote, a zabilje�eno je da je ledar bila i jedna �ena iz Kamenog." /> Na prvom �krapi�tu uz put ka vrhu." /> Veliko �krapi�te pred ulazak u gustu bukovu �umu. U pozadini se vidi ju�na strana čuvenog Vilinog Guvna, jednog od najljućih �krapi�ta na Orjenu. Između nje, i ovog �krapi�ta, smjestila se Nikolina jama, duboka 188m. Ovo �krapi�te jedno je od "pitomijih" na Orjenu. Dubina pukotina u stijeni kreće se od 40ak cm. do skoro 1m. Dimenzije ove kamene poljane su otprilike 100m x 30m. Istočno od ovog �krapi�ta, nekolike stotine metara zračne linije, nalazi se, uz Vilino Guvno, najstra�nije �krapi�te na Orjenu, �krapi�te pod Zmajevim �drijelom. Odavde mu nije moguće direktno prići, već se mora prvo vratiti ka domu." /> Detalj tla sa �krapi�ta uz Nikolinu jamu. �krape su �ljebasta udubljenja različite dubine, na krečnjačkim, djelimično ispucalim povr�inama. Tipičan su oblik reljefa kr�a i njegov najneprohodniji dio. Posljedica su otapanja čvrstog krečnjaka (kalcijev ugljenik CaCO3), do čega dolazi uslijed kretanja vode kroz pukotine u krečnjačkoj stijeni. Voda, koja u sebi sadr�i ugljen-dioksid (CO2), rastvara kalicijev-ugljenik (CaCO3 - čvrsti krečnjak) u topljivi kalcijev-biugljenik (Ca(HCO3)2), te svojim kretanjem pravi najrazličitije oblike na povr�ini stijene." /> Nikolina jama nalazi se na pola puta između doma za Vratlom i vrha Subre (oko 1 sat hoda), na velikom �krapi�tu ispod Vilinog Guvna, na visini od 1370m. Duboka je 188m i duga 81m. Istra�ilo ju je splitsko speleolo�ko dru�tvo "Mosor" 14. septembra 1981.g. Iz dubine se mo�e čuti podzemni vodeni tok. U blizini ove jame nalazi se Dragova jama, poznata po vađenju leda." /> Odvajanje za Vilino Guvno (1440m). Vilino Guvno je ljuto �krapi�te, koga sa 3 strane okru�uje gusta bukova �uma. Prilikom prolaza kroz ovu �umu treba biti jako oprezan, jer su po tlu, na nekim mjestima debele naslage li�ća. Ove naslage omogućavaju lako proklizavanje, a mogu skrivati i zmije. Tokom avgusta mjeseca, u vrijeme parenja poskoka, treba ulo�iti dodatan oprez, jer ove zmije, nerijetko, mogu da vise sa grana." /> Put vodi kroz ovo stijenje. Staza kojom mu se primiče jako je strma. Radi se o kamenoj vododerini, pokrivenoj li�ćem i travom. Vi�e puta smo proklizavali na ovome dijelu." /> Munika je endemična vrsta bora, �iroko rasprostranjena na Orjenu iznad 1430m visine. Veoma izuzetni jesu primjerci koji rastu na golom stijenju Subre i Reovačke Grede." /> Pred samim vrhom Subre." /> Pred samim vrhom. U povratku ne smijete zaboraviti skretanje na desno u dnu strane, iz bezbijednosnih razloga ;)" /> Vrh Subre ima visinu od 1679m. Pitoma glavica, prekrivena travom, ne podsjeća nimalo na put kojim se do�lo do nje, niti nagovje�tava strahotu i veličanstvenost čuvenog amfiteatra, kojim se, za samo par metara ka sjeveru, spu�ta strmoglavo u ponor dubok pola kilometra. Pogled sa vrha Subre jedan je od najljep�ih na Orjenu. Ako ste ograničeni sa vremenom, a �elite ne�to da posjetite na Orjenu, Subra je nesumnjiv izbor. Preporučujem je od sveg srca!" /> U pročelju se vidi najdublja orjenska vrtača, Duboki D� - sa 60m dubine." /> Pogled ka Reovačkoj Gredi (1771m), Istok." /> Subrin amfiteatar najveća je zanimljivost na Orjenu, ali i �ire. Skoro vertikalna planinska litica nestaje u ponoru dubokom pola kilometra. Strane afiteatra jako su kr�ljive, te do danas nisu alpinistički osvojene. Jedini mogući prilaz vrhu, sa ove strane, ide desnim rubom, preko sipara Markov Ko�. Velika zanimljivost ovog kamenog kolosa jesu 2 police, 2 pravilna usjeka u stijeni, prosječne �irine manje od jednog metra. Ovim policama moguće je preći sa jednog na drugi kraj amfiteatra i sebi priu�titi nesvakida�nji pogled. Prva polica, tzv. Donji p�s, nalazi se na visini od 1460m (280m od podno�ja) i prolazi kroz čitav amfiteatar, skoro 800m. Na ovoj polici, na vi�e mjesta, cure tanki izvori vode, tzv. kapavice. Druga polica, tzv. Gornji p�s, nalazi se na visini od 1540m (360m od podno�ja). On je prilično kraći od donjeg, ali zato zanimljviji - na pravilnim razmacima, ivicom prema provaliji, raspoređene su muljike, kao stra�ari ka bezdanu. Subra je zaista najvrijednije na Orjenu, ali i znatno, znatno �ire." /> Pogled na sipar Markov Ko�, sa gornjeg p�sa Subrinog amfiteatra - u pozadini, u izmaglici. Ovaj opasni sipar jedini je prilaz vrhu Subre sa Sjevera, kroz njen amfiteatar." /> Risto Marić pred "ulazom" u Gornji p�s Subre (vidi se u pozadini)." />

Published in PUTOVANJA NA 2 TOČKA I 2 NOGE
Tours by 2 wheels and 2 feet - Voyages � 2 roues et 2 pieds

PUTOVANJA NA 2 TOČKA I 2 NOGETours by 2 wheels and 2 feet - Voyages � 2 roues et 2 pieds

ZABORAVLJENI PUTEVI JU�NE CRNE GORE - Dio 1: OrjenForgotten roads of south Montenegro - Part I - Mount Orjen :: Chemins oubli�s de Mont�n�gro sud - partie I - montagne de Orjen

PUTOVANJA NA 2 TOČKA I 2 NOGE
Tours by 2 wheels and 2 feet - Voyages � 2 roues et 2 pieds

ZABORAVLJENI PUTEVI JU�NE CRNE GORE - Dio 1: Orjen
Forgotten roads of south Montenegro - Part I - Mount Orjen :: Chemins oubli�s de Mont�n�gro sud - partie I - montagne de Orjen