COPYRIGHT
KORISNI PODACI
Useful data - Données utiles
Useful data - Données utiles
MAPA
The Map - La Carte
The Map - La Carte
* HERCEG-NOVI
Herceg-Novi bio je polazna tačka našeg velikog puta po južnoj Crnoj Gori – preko planina Orjen i Lovćen, Boko-Kotorskog zaliva, Cetinja i Skadarskog Jezera, sve do Podgorice. Herceg-Novi nalazi se na krajnjem jugozapadu Crne Gore, na granici sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom. Jedno je od najljepših mjesta crnogorskog primorja, ako ne i najljepše. Njegova najveća posebnost je prelijepa planina Orjen, koja se nad gradom diže strmim, bijelim padinama.
Herceg-Novi osnovao je Tvrtko I Kotromanić, kralj Srba, Bosne i Primorja i Zapadnih strana, 1382., kao luku koja je trebala da ojača privrednu moć Kraljevstva. Gradu je dato ime Sveti Stefan, ali ono nije zaživjelo, niti je za Tvrtkova života grad ispunio očekivanja sa kojima je građen. Razlog za ovo bila je Tvrtkova velika popustljivost prema trgovačkim interesima Dubrovnika i Kotora, kojima nije odgovaralo jačanje Sv. Stefana. Mlečani ga nazvaše Castel Nuovo (Nova Tvrđava), te po tome i po Hercegu Stjepanu, hercegovačkom vojvodi, koji ga dodatno utvrdi i proširi naseljem, dobi ime Herceg-Novi. Za vladavine Hercega Stjepana, grad doživljava najveći procvat. Herceg obnavlja i unaprijeđuje trgovinu, uprkos protestima Dubrovnika i Kotora. Nedaleko od grada, u Sutorini, ponovo je otvorena solana, koju je kralj Tvrtko zatvorio podmićen poklonima Dubrovnika. 1449. u gradu radi tkačnica sukna. Ovo sukno prodavalo se u unutrašnjosti i prekomorskim zemljama …
Herceg-Novi bio je polazna tačka našeg velikog puta po južnoj Crnoj Gori – preko planina Orjen i Lovćen, Boko-Kotorskog zaliva, Cetinja i Skadarskog Jezera, sve do Podgorice. Herceg-Novi nalazi se na krajnjem jugozapadu Crne Gore, na granici sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom. Jedno je od najljepših mjesta crnogorskog primorja, ako ne i najljepše. Njegova najveća posebnost je prelijepa planina Orjen, koja se nad gradom diže strmim, bijelim padinama.
Herceg-Novi osnovao je Tvrtko I Kotromanić, kralj Srba, Bosne i Primorja i Zapadnih strana, 1382., kao luku koja je trebala da ojača privrednu moć Kraljevstva. Gradu je dato ime Sveti Stefan, ali ono nije zaživjelo, niti je za Tvrtkova života grad ispunio očekivanja sa kojima je građen. Razlog za ovo bila je Tvrtkova velika popustljivost prema trgovačkim interesima Dubrovnika i Kotora, kojima nije odgovaralo jačanje Sv. Stefana. Mlečani ga nazvaše Castel Nuovo (Nova Tvrđava), te po tome i po Hercegu Stjepanu, hercegovačkom vojvodi, koji ga dodatno utvrdi i proširi naseljem, dobi ime Herceg-Novi. Za vladavine Hercega Stjepana, grad doživljava najveći procvat. Herceg obnavlja i unaprijeđuje trgovinu, uprkos protestima Dubrovnika i Kotora. Nedaleko od grada, u Sutorini, ponovo je otvorena solana, koju je kralj Tvrtko zatvorio podmićen poklonima Dubrovnika. 1449. u gradu radi tkačnica sukna. Ovo sukno prodavalo se u unutrašnjosti i prekomorskim zemljama …
* HERCEG-NOVI - jedna od ulica
... Nakon pada utvrđenog grada Blagaja, prijestonog grada Hercegovine, pod Turke, u julu 1465., Herceg-Stjepan se povlači u Novi. Grad sada postaje prijestonica ono malo hercegovačkih teritorija, koje nisu došle pod tursku vlast. Herceg-Stjepan umro je u Novom 22. maja 1466. Do 28. januara 1482. grad je bio pod upravom Hercegovog sina Vlatka, a nakon toga došao je pod tursku vlast, poslije tromjesečne opsade. Taj datum označava zvaničan pad Hercegovine pod Turke. Tako je i posljednja srpska država toga vremena pala pod turskom sabljom, nakon Srbije 1459. i Bosne 1465.
Za vrijeme turske vladavine, grad je obično bio gusarsko gnijezdo, ali i važno trgovište solju. Tokom 1539., kao bazu, koristio ga je po zlu čuveni gusar i turski admiral, Hajrudin Barbarosa - strah i trepet Mediterana. Tokom godina bio je u vlasti Španije (1538.-1539.), Mletačke Republike (1687.-1797.), Austro-Ugarske (1797.-1806. i 1814.-1918.), Rusije (1806.-1807.), Francuske (1807.-1814.), Italije (1941.-1944.) i najposlije u rukama matičnog, srpskog, stanovništva (1918.-1941. i 1944.- nadalje).
... Nakon pada utvrđenog grada Blagaja, prijestonog grada Hercegovine, pod Turke, u julu 1465., Herceg-Stjepan se povlači u Novi. Grad sada postaje prijestonica ono malo hercegovačkih teritorija, koje nisu došle pod tursku vlast. Herceg-Stjepan umro je u Novom 22. maja 1466. Do 28. januara 1482. grad je bio pod upravom Hercegovog sina Vlatka, a nakon toga došao je pod tursku vlast, poslije tromjesečne opsade. Taj datum označava zvaničan pad Hercegovine pod Turke. Tako je i posljednja srpska država toga vremena pala pod turskom sabljom, nakon Srbije 1459. i Bosne 1465.
Za vrijeme turske vladavine, grad je obično bio gusarsko gnijezdo, ali i važno trgovište solju. Tokom 1539., kao bazu, koristio ga je po zlu čuveni gusar i turski admiral, Hajrudin Barbarosa - strah i trepet Mediterana. Tokom godina bio je u vlasti Španije (1538.-1539.), Mletačke Republike (1687.-1797.), Austro-Ugarske (1797.-1806. i 1814.-1918.), Rusije (1806.-1807.), Francuske (1807.-1814.), Italije (1941.-1944.) i najposlije u rukama matičnog, srpskog, stanovništva (1918.-1941. i 1944.- nadalje).
HERCEG-NOVI - Krvava kula (tur. Kanli Kula)
Ovo utvrđenje nalazi se na najsjevernijoj tački starog grada, na 85m visine. Ima oblik nepravilnog četverougla, dimenzija 60 x 70m. Tačan datum gradnje nije poznat, a prvi put se pominje u putopisima Evlije Čelebije, 1664.g. Ono što je sigurno jeste da se gradila duži niz godina. Osnovni oblik utvrđenja potiče od Turaka. Mleci su, nakon zauzimanja Novog, 1687., izvršili neke popravke i izmjene, budući da je utvrđenje bilo jako oštećeno tokom sukoba. Za vrijeme turske vladavine, utvrđenje je služilo kao zatvor. O tome svjedoči cisterna u zapadnom dijelu utvrđenja, na čijim su zidovima nađeni crteži brodova, riba, raznih grbova, krstovi, imena i godine. Na osnovu njih, zaključeno je da su zatvorenici ovdje smještani već od 16. vijeka, pa sve do kraja turske vladavine. 1966.g. temeljno je obnovljena, i pretvorena u jednu od najljepših ljetnjih pozornica na Jadranu, sa 1000 mjesta.
Ovo utvrđenje nalazi se na najsjevernijoj tački starog grada, na 85m visine. Ima oblik nepravilnog četverougla, dimenzija 60 x 70m. Tačan datum gradnje nije poznat, a prvi put se pominje u putopisima Evlije Čelebije, 1664.g. Ono što je sigurno jeste da se gradila duži niz godina. Osnovni oblik utvrđenja potiče od Turaka. Mleci su, nakon zauzimanja Novog, 1687., izvršili neke popravke i izmjene, budući da je utvrđenje bilo jako oštećeno tokom sukoba. Za vrijeme turske vladavine, utvrđenje je služilo kao zatvor. O tome svjedoči cisterna u zapadnom dijelu utvrđenja, na čijim su zidovima nađeni crteži brodova, riba, raznih grbova, krstovi, imena i godine. Na osnovu njih, zaključeno je da su zatvorenici ovdje smještani već od 16. vijeka, pa sve do kraja turske vladavine. 1966.g. temeljno je obnovljena, i pretvorena u jednu od najljepših ljetnjih pozornica na Jadranu, sa 1000 mjesta.
* HERCEG-NOVI - detalj
Grad bogate istorije i kulturnog naslijeđa, okružen prelijepom i jedinstvenom okolinom, sa mnogobrojnim malim plažama, od betonskih do pješčanih, otvorenih, ili skrovitih u malim uvalama, sa dosta starih zdanja, uskim ulicama i dugačkim stepenicima, za svakoga nudi nešto lijepo i jedinstveno. Grad je dobro povezan autobuskim linijama sa ostatkom crnogorske obale i unutrašnjosti. Gledano u cjelini, Herceg-Novi je za odmor daleko najbolje mjesto na crnogorskom primorju: jedne od najljepših crnogorskih plaža nalaze se upravo na hercegnovskoj rivijeri; na kratkoj udaljenosti od obale nudi bogate sadržaje za planinski turizam, što nijedno drugo mjesto na obali Crne Gore nema; po arhitekturi i spomenicima prošlosti ne zaostaje puno za Kotorom i Perastom, kojima su oni glavna vrijednost; ima prelijepa mjesta za izlazak, kako preko dana, tako i uveče. Od njih bih posebno istakao "Dom pisaca", nekadašnju kuću Ive Andrića. Vrt ove kuće pretovren je u prelijep restoran, ukrašen mnogobrojnim smokvama, limunovima, palmama i drugim primorskim rastinjem. Diskretne svjetiljke i lagana talijanska muzika čine ovo mjesto idealnim za večernji izlazak. I što je veoma važno, cijene u restoranu nisu ništa veće nego na drugim mjestima. Pored toga, hercegnovska rivijera raspolaže i plažom sa lijekovitim blatom, uz koju je izgrađeno najveće i najznačajnije banjsko liječilište na Meditaranu. I opet, ovo je samo dio bogate ponude Hercegovog grada. Njegovo bolje upoznavanje svakako je vrijedno i truda i novca. Tim prije što će Vas ovaj biser od kamena svaki put iznenaditi sa nečim novim, što prethodno niste uspjeli da otkrijete.
Grad bogate istorije i kulturnog naslijeđa, okružen prelijepom i jedinstvenom okolinom, sa mnogobrojnim malim plažama, od betonskih do pješčanih, otvorenih, ili skrovitih u malim uvalama, sa dosta starih zdanja, uskim ulicama i dugačkim stepenicima, za svakoga nudi nešto lijepo i jedinstveno. Grad je dobro povezan autobuskim linijama sa ostatkom crnogorske obale i unutrašnjosti. Gledano u cjelini, Herceg-Novi je za odmor daleko najbolje mjesto na crnogorskom primorju: jedne od najljepših crnogorskih plaža nalaze se upravo na hercegnovskoj rivijeri; na kratkoj udaljenosti od obale nudi bogate sadržaje za planinski turizam, što nijedno drugo mjesto na obali Crne Gore nema; po arhitekturi i spomenicima prošlosti ne zaostaje puno za Kotorom i Perastom, kojima su oni glavna vrijednost; ima prelijepa mjesta za izlazak, kako preko dana, tako i uveče. Od njih bih posebno istakao "Dom pisaca", nekadašnju kuću Ive Andrića. Vrt ove kuće pretovren je u prelijep restoran, ukrašen mnogobrojnim smokvama, limunovima, palmama i drugim primorskim rastinjem. Diskretne svjetiljke i lagana talijanska muzika čine ovo mjesto idealnim za večernji izlazak. I što je veoma važno, cijene u restoranu nisu ništa veće nego na drugim mjestima. Pored toga, hercegnovska rivijera raspolaže i plažom sa lijekovitim blatom, uz koju je izgrađeno najveće i najznačajnije banjsko liječilište na Meditaranu. I opet, ovo je samo dio bogate ponude Hercegovog grada. Njegovo bolje upoznavanje svakako je vrijedno i truda i novca. Tim prije što će Vas ovaj biser od kamena svaki put iznenaditi sa nečim novim, što prethodno niste uspjeli da otkrijete.
HERCEG-NOVI - Forte Mare
Današnji izgled tvrđava je dobila 1833., kada su austrijanci izvršili niz popravki i dogradnji. Ona je bila jezgro grada koji je osnovao Kralj Tvrtko I Kotromanić 1382.g. Prve veće izmjene načinio je Herceg Stjepan Vukčić Kosača. Tuci su, tokom svoje duge vladavine, utvđenju dali današnje dimenzije i oblik. U to vrijeme nazivala se "Kula abaspaše", ili "Jaka kula". Mleci u 18.v. poduzimaju rekonstrukciju i od tada kula nosi naziv "Forte mare", ili "Morska tvrđava". 1952. pretvorena je u ljetnji bioskop, a kasnije u diskoteku.
Današnji izgled tvrđava je dobila 1833., kada su austrijanci izvršili niz popravki i dogradnji. Ona je bila jezgro grada koji je osnovao Kralj Tvrtko I Kotromanić 1382.g. Prve veće izmjene načinio je Herceg Stjepan Vukčić Kosača. Tuci su, tokom svoje duge vladavine, utvđenju dali današnje dimenzije i oblik. U to vrijeme nazivala se "Kula abaspaše", ili "Jaka kula". Mleci u 18.v. poduzimaju rekonstrukciju i od tada kula nosi naziv "Forte mare", ili "Morska tvrđava". 1952. pretvorena je u ljetnji bioskop, a kasnije u diskoteku.
HERCEG-NOVI - Crkva Sv. Arhanđela Mihaila.
Crkva se nalazi na glavnom hercegnovskom trgu - Trgu Hercega Stjepana, među stanovništvom poznatog i kao Belavista. Građena je 1900.g. Kombinacija je čak 3 stila: vizantijskog, baroknog i gotskog. Osnova crkve u obliku je grčkog krsta. Arhitekta je bio g. Milan Karlovac, ikonostas je izradio g. Pavle Bilinić iz Splita, a freske oslikao češki slikar Frano Cigler.
Preko puta crkve, na istom trgu, nalazi se Arhiv Herceg-Novog. Arhiv je smješten u zgradi iz 1885. Dio starog namještaja je sačuvan, pa su njegove prostorije neobično prijatne. U posjedu ima 30 000 knjiga, od kojih je najstarija iz 1486.g.
Na istom trgu nalazi se i nekoliko prijatnih kafea. Oni su među najljepšim mjestima za izlazak u Novom, pogotovo preko dana. Preporučujem da poručite rum-punč - veoma zanimljiv napitak od ruma.
Crkva se nalazi na glavnom hercegnovskom trgu - Trgu Hercega Stjepana, među stanovništvom poznatog i kao Belavista. Građena je 1900.g. Kombinacija je čak 3 stila: vizantijskog, baroknog i gotskog. Osnova crkve u obliku je grčkog krsta. Arhitekta je bio g. Milan Karlovac, ikonostas je izradio g. Pavle Bilinić iz Splita, a freske oslikao češki slikar Frano Cigler.
Preko puta crkve, na istom trgu, nalazi se Arhiv Herceg-Novog. Arhiv je smješten u zgradi iz 1885. Dio starog namještaja je sačuvan, pa su njegove prostorije neobično prijatne. U posjedu ima 30 000 knjiga, od kojih je najstarija iz 1486.g.
Na istom trgu nalazi se i nekoliko prijatnih kafea. Oni su među najljepšim mjestima za izlazak u Novom, pogotovo preko dana. Preporučujem da poručite rum-punč - veoma zanimljiv napitak od ruma.
HERCEG-NOVI - početak putovanja
Autor pred jednom od plaža na Hercegnovskoj rivijeri. Natovareni teškim teretom, uskoro ćemo krenuti na desetodnevno putovanje po slavnim crnogorskim planinama - Orjenu i Lovćenu, najljepšem zalivu Jadranskog mora i jednom od 28 najljepših u svijetu - Boki Kotorskoj, staroj crnogorskoj prijestonici - Cetinju i najvećoj evropskoj kriptodepresiji i čuvenom rezervatu ptica - Skadarskom jezeru. Glatko izbrijan i podšišan, vratiću se nakon 10 dana kući zabradatio, upalih obraza, sa 7kg manje, oko 315 pređenih kilometara i 6250m savladane visinske razlike, ali i sa prelijepim uspomenama, koje i danas živo plamte u mome sjećanju. Počasno mjesto u njima zauzima planina Orjen, koja je bila prvi cilj našeg putovanja.
Autor pred jednom od plaža na Hercegnovskoj rivijeri. Natovareni teškim teretom, uskoro ćemo krenuti na desetodnevno putovanje po slavnim crnogorskim planinama - Orjenu i Lovćenu, najljepšem zalivu Jadranskog mora i jednom od 28 najljepših u svijetu - Boki Kotorskoj, staroj crnogorskoj prijestonici - Cetinju i najvećoj evropskoj kriptodepresiji i čuvenom rezervatu ptica - Skadarskom jezeru. Glatko izbrijan i podšišan, vratiću se nakon 10 dana kući zabradatio, upalih obraza, sa 7kg manje, oko 315 pređenih kilometara i 6250m savladane visinske razlike, ali i sa prelijepim uspomenama, koje i danas živo plamte u mome sjećanju. Počasno mjesto u njima zauzima planina Orjen, koja je bila prvi cilj našeg putovanja.
* BORIĆI - Pogled od motela Borići ka Hercegnovskom zalivu.
Lokalitet se nalazi 4.5km iza sela Kameno. Ime je dobio po borovoj šumi u blizini. U daljini se vidi poluostrvo Prevlaka, oko koga se spore zajednica Srbije i Crne Gore i Hrvatska. Trenutno je pod upravom UN snaga. U prednjem planu je zaselak sela Kameno, Mandići.
17. septembra 1687. ovdje se odigrala velika bitka između Crnogoraca i Hercegovaca sa jedne i Turaka sa druge strane. Turke, koji su iz Trebinja išli u pomoć od Mletaka opsjednutom Herceg-Novom, ovdje su presreli Crnogorci i Hercegovci i gotovo uništili tursku vojsku. Sam Husein-Paša Gradaščević, vođa turske vojske, u narodnoj pjesmi poznatiji kao Topal-paša, jedva je izvukao živu glavu. O tome, vladika Rade piše u Gorskom Vijencu (stihovi 1210-1226):
Novi Grade, sjediš nakraj mora / i valove brojiš niz pučinu, / kako starac na kamen sjedeći / što nabraje svoje brojanice. / Divna sanka što si onda snio! / Mlečići te morem poduzeše, / Crnogorci gorom opasaše, / sastaše se u tvoje zidove, / okropiše krvlju i vodicom / te otada ne smrdiš nekršću. / Topal-paša su dvadeset hiljadah / da pomože Novome hitaše; / sretoše ga mladi Crnogorci / na Kameno, polje pouzano. / Turskoj kapi tu ime poginu, / sva utonu u jednu grobnicu; / mož i danas viđet košturnicu.
Ubrzo potom, Mleci su ušli u Herceg-Novi i ostali u njemu sve do propasti Mletačke Republike, 1797. Mletačku Republiku zamjenila je Austro-Ugarska Carevina.
Lokalitet se nalazi 4.5km iza sela Kameno. Ime je dobio po borovoj šumi u blizini. U daljini se vidi poluostrvo Prevlaka, oko koga se spore zajednica Srbije i Crne Gore i Hrvatska. Trenutno je pod upravom UN snaga. U prednjem planu je zaselak sela Kameno, Mandići.
17. septembra 1687. ovdje se odigrala velika bitka između Crnogoraca i Hercegovaca sa jedne i Turaka sa druge strane. Turke, koji su iz Trebinja išli u pomoć od Mletaka opsjednutom Herceg-Novom, ovdje su presreli Crnogorci i Hercegovci i gotovo uništili tursku vojsku. Sam Husein-Paša Gradaščević, vođa turske vojske, u narodnoj pjesmi poznatiji kao Topal-paša, jedva je izvukao živu glavu. O tome, vladika Rade piše u Gorskom Vijencu (stihovi 1210-1226):
Novi Grade, sjediš nakraj mora / i valove brojiš niz pučinu, / kako starac na kamen sjedeći / što nabraje svoje brojanice. / Divna sanka što si onda snio! / Mlečići te morem poduzeše, / Crnogorci gorom opasaše, / sastaše se u tvoje zidove, / okropiše krvlju i vodicom / te otada ne smrdiš nekršću. / Topal-paša su dvadeset hiljadah / da pomože Novome hitaše; / sretoše ga mladi Crnogorci / na Kameno, polje pouzano. / Turskoj kapi tu ime poginu, / sva utonu u jednu grobnicu; / mož i danas viđet košturnicu.
Ubrzo potom, Mleci su ušli u Herceg-Novi i ostali u njemu sve do propasti Mletačke Republike, 1797. Mletačku Republiku zamjenila je Austro-Ugarska Carevina.
* BORIĆI
Lokalitet Borići najljepše je mjesto na putu od Herceg-Novog do prevoja Vratlo. Velika borova šuma, po kojoj i nosi ime, i jedan od najljepših pogleda na Hercegnovski zaliv osobenost su ovog mjesta. Upravo iznad ove borove šume, na maloj glavici, na visini od 810m, smjestio se istoimeni motel. Motel je izvrsno mjesto za porodični odmor, ali i predah pri usponu ka Vratlu. Raspolaže sa 15 kreveta. Noćenje sa doručkom iznosi 13€, polupansion 19€, a pun pansion 21€ (cijene su valjane u vrijeme pisanja komentara). U ponudi je veliki broj jela, uključujući i morske specijalitete i jagnjetinu ispod sača. Do motela je moguće doći i pješke, planinarskom stazom od autobuske stanice u Herceg-Novom, za oko 2.5 sata hoda, ili automobilom. Kontakt : Mandić Zdravko, 067-805-117.
Inače, ova borova šuma zasađena je početkom 20. vijeka, na golom terenu. Inicijativu je dala austrijska vlast, koja je posebnim zakonima morala da je čuva od lokalnog stanovništva. Polovinom juna 2002. veliki požar, izazvan ljudskom nepažnjom, progutao je dio ove šume. Poslijedice se vide na ovoj slici.
Lokalitet Borići najljepše je mjesto na putu od Herceg-Novog do prevoja Vratlo. Velika borova šuma, po kojoj i nosi ime, i jedan od najljepših pogleda na Hercegnovski zaliv osobenost su ovog mjesta. Upravo iznad ove borove šume, na maloj glavici, na visini od 810m, smjestio se istoimeni motel. Motel je izvrsno mjesto za porodični odmor, ali i predah pri usponu ka Vratlu. Raspolaže sa 15 kreveta. Noćenje sa doručkom iznosi 13€, polupansion 19€, a pun pansion 21€ (cijene su valjane u vrijeme pisanja komentara). U ponudi je veliki broj jela, uključujući i morske specijalitete i jagnjetinu ispod sača. Do motela je moguće doći i pješke, planinarskom stazom od autobuske stanice u Herceg-Novom, za oko 2.5 sata hoda, ili automobilom. Kontakt : Mandić Zdravko, 067-805-117.
Inače, ova borova šuma zasađena je početkom 20. vijeka, na golom terenu. Inicijativu je dala austrijska vlast, koja je posebnim zakonima morala da je čuva od lokalnog stanovništva. Polovinom juna 2002. veliki požar, izazvan ljudskom nepažnjom, progutao je dio ove šume. Poslijedice se vide na ovoj slici.
* BORIĆI - dio puta ka domu "Za Vratlom", 100m iza motela "Borići"
Najgore mjesto za biciklistu na putu za prevoj Vratlo, ali i na cijeloj turi. Oko 50m puta, nagiba oko 8%, nasuto je krupnim šljunkom. Opterećeni teškim teretom (u prosjeku oko 40kg - biciklo + stvari) više puta smo proklizavali. Bicikla su se često propinjala na zadnji točak, ili se jako naginjala na stranu uslijed opterećenja. Ovo je bio ubjedljivo najteži dio na ovoj turi. Tim prije što iza sebe imate 18km uspona, sa prosječnim nagibom od oko 5%. Slika je snimljena u povratku.
Ispod Ristinih leđa, sa lijeve strane može se primjetiti kesa sa smećem. Smeće koje donesete sa sobom na planinu, treba i da vratite nazad! Ako već sami ne mislite da tako treba da postupite, za to se pobrinula zakonska odredba: 50€ kazne na licu mjesta za odlaganje smeća u prirodi. Uredbu sprovodi dovoljan broj šumara, koji patroliraju terenom. Za buntovne prijestupnike pobrine se policija, koja na lice mjesta može da prispije u kratkom roku.
Najgore mjesto za biciklistu na putu za prevoj Vratlo, ali i na cijeloj turi. Oko 50m puta, nagiba oko 8%, nasuto je krupnim šljunkom. Opterećeni teškim teretom (u prosjeku oko 40kg - biciklo + stvari) više puta smo proklizavali. Bicikla su se često propinjala na zadnji točak, ili se jako naginjala na stranu uslijed opterećenja. Ovo je bio ubjedljivo najteži dio na ovoj turi. Tim prije što iza sebe imate 18km uspona, sa prosječnim nagibom od oko 5%. Slika je snimljena u povratku.
Ispod Ristinih leđa, sa lijeve strane može se primjetiti kesa sa smećem. Smeće koje donesete sa sobom na planinu, treba i da vratite nazad! Ako već sami ne mislite da tako treba da postupite, za to se pobrinula zakonska odredba: 50€ kazne na licu mjesta za odlaganje smeća u prirodi. Uredbu sprovodi dovoljan broj šumara, koji patroliraju terenom. Za buntovne prijestupnike pobrine se policija, koja na lice mjesta može da prispije u kratkom roku.
* VRATLO – pogled na prevoj
Prevoj Vratlo leži na 1180m. To je visok usjek, koga sa lijeve strane ograđuje planina Dobroštica (1571m), a sa desne krševiti Radoštak (1446m). Kroz Vratlo se u doba glacijacije spuštao lednik, koji se formirao na južnim padinama Subre (1679m). Strmu padinu, visoku 100m, savlađuje, u mnogim serpentinama, nekadašnja austrijska pješačka cesta, koja je povezivala Herceg-Novi i vojno utvrđenje na vrhu Grab (1383m). Odmah iza prevoja, na 5min hoda, nalazi se planinarski dom "za Vratlom".
Prevoj Vratlo leži na 1180m. To je visok usjek, koga sa lijeve strane ograđuje planina Dobroštica (1571m), a sa desne krševiti Radoštak (1446m). Kroz Vratlo se u doba glacijacije spuštao lednik, koji se formirao na južnim padinama Subre (1679m). Strmu padinu, visoku 100m, savlađuje, u mnogim serpentinama, nekadašnja austrijska pješačka cesta, koja je povezivala Herceg-Novi i vojno utvrđenje na vrhu Grab (1383m). Odmah iza prevoja, na 5min hoda, nalazi se planinarski dom "za Vratlom".
* VRATLO - staza za prevoj Vratlo
Posljednjih 250m do planinarskog doma "za Vratlom" ide se odsjekom visokim 100m. Kada se čovjek primiče ovoj litici, čini mu se da dalje nema kud. Pred njim, kao iz neba bačen, stoji veliki kameni zid u čijem dnu nestaje puta. Međutim, kada se priđe sasvim blizu, vidi se da put, u mnogim serpentinama, vješto savlađuje ovu liticu. Ovo su ostaci stare austro-ugarske pješačke ceste, kojom se iz Herceg-Novog išlo za utvrđenje Grab, na 1383m.n.v. Ovom stazom iznosio se materijal za gradnju planinarskog doma "za Vratlom". Iznosili su ga ljudi i konji na leđima.
Posljednjih 250m do planinarskog doma "za Vratlom" ide se odsjekom visokim 100m. Kada se čovjek primiče ovoj litici, čini mu se da dalje nema kud. Pred njim, kao iz neba bačen, stoji veliki kameni zid u čijem dnu nestaje puta. Međutim, kada se priđe sasvim blizu, vidi se da put, u mnogim serpentinama, vješto savlađuje ovu liticu. Ovo su ostaci stare austro-ugarske pješačke ceste, kojom se iz Herceg-Novog išlo za utvrđenje Grab, na 1383m.n.v. Ovom stazom iznosio se materijal za gradnju planinarskog doma "za Vratlom". Iznosili su ga ljudi i konji na leđima.
* VRATLO - Dom "za Vratlom"
Planinarski dom "za Vratlom" nalazi se iza prevoja Vratlo, na 1160m nadmorske visine, 7km zračnom linijom udaljen od Herceg-Novog, ili 20km putem. To je dvospratna, zidana građevina, sa 50 kreveta raspoređenih u nekoliko soba na spratu. U prizemlju su velika trpezarija i mala kuhinja, sa još nekolike pomoćne prostorije i 2 WC-a. Strujom se snabdijeva iz agregata, a vodom iz cisterne, pa je iste potrebno štediti. Noćenje uz planinarsku knjižicu bilo je 2€. Dom je u vlasništvu P.S.D. "Subra". Nije stalno otvoren, te je prije posjete potrebno kontaktirati nekog iz društva: Željko Starčević, predsjednik društva, 069-360-803, star@cg.yu; Dejan Tušup, sekretar društva, 067-525-879, dtusup@cg.yu. Posljednja 2km moraju se ići pješke, bez automobila. Domu je moguće prići i pješačkom stazom, nakon 3.5 sata hoda. Staza polazi ispred autobuske stanice u Herceg-Novom. Čistoća nije jača strana ovog doma.
Dom "za Vratlom" izgradili su hercegnovski planinari uz veliku novčanu pomoć vlade S.R. Crne Gore. Otvoren je 1962.g., nakon 10 godina gradnje. Troškovi su iznosili 12,000,000 dinara, ili $40,000 po tadašnjem kursu (kurs je tih 10 godina bio isti, 300din za $1.00). Materijal za gradnju iznosili su ljudi i konji na leđima. Već 1963. ovdje su, u petodnevnoj posjeti Orjenu, boravili studenti i profesori Londonskog Univerziteta.
Inače, u masivu Orjena, prije ratova 1990ih, postojala su 4 planinarska doma: pomenuti dom "za Vratlom", u vlasništvu P.S.D. "Subra" iz Herceg-Novog, dom "na Vrbanju", na 1007m, u vlasništvu P.S.D. "Orjen" iz Dubrovnika (Hrvatska; društvo se danas zove P.S.D. "Dubrovnik"), motel Rajka Prlainovića, na Orjen-Sedlu, na 1594m, pod najvišim vrhom masiva, te dom "na Boroviku", u Zubačkim Ublima, na 1020m, u vlasništvu P.D. "Bijela Gora" iz Trebinja (Bosna i Hercegovina). Danas je u upotrebi samo dom "za Vratlom".
Više o P.S.D. "Subra" na subra.users.cg.yu
Planinarski dom "za Vratlom" nalazi se iza prevoja Vratlo, na 1160m nadmorske visine, 7km zračnom linijom udaljen od Herceg-Novog, ili 20km putem. To je dvospratna, zidana građevina, sa 50 kreveta raspoređenih u nekoliko soba na spratu. U prizemlju su velika trpezarija i mala kuhinja, sa još nekolike pomoćne prostorije i 2 WC-a. Strujom se snabdijeva iz agregata, a vodom iz cisterne, pa je iste potrebno štediti. Noćenje uz planinarsku knjižicu bilo je 2€. Dom je u vlasništvu P.S.D. "Subra". Nije stalno otvoren, te je prije posjete potrebno kontaktirati nekog iz društva: Željko Starčević, predsjednik društva, 069-360-803, star@cg.yu; Dejan Tušup, sekretar društva, 067-525-879, dtusup@cg.yu. Posljednja 2km moraju se ići pješke, bez automobila. Domu je moguće prići i pješačkom stazom, nakon 3.5 sata hoda. Staza polazi ispred autobuske stanice u Herceg-Novom. Čistoća nije jača strana ovog doma.
Dom "za Vratlom" izgradili su hercegnovski planinari uz veliku novčanu pomoć vlade S.R. Crne Gore. Otvoren je 1962.g., nakon 10 godina gradnje. Troškovi su iznosili 12,000,000 dinara, ili $40,000 po tadašnjem kursu (kurs je tih 10 godina bio isti, 300din za $1.00). Materijal za gradnju iznosili su ljudi i konji na leđima. Već 1963. ovdje su, u petodnevnoj posjeti Orjenu, boravili studenti i profesori Londonskog Univerziteta.
Inače, u masivu Orjena, prije ratova 1990ih, postojala su 4 planinarska doma: pomenuti dom "za Vratlom", u vlasništvu P.S.D. "Subra" iz Herceg-Novog, dom "na Vrbanju", na 1007m, u vlasništvu P.S.D. "Orjen" iz Dubrovnika (Hrvatska; društvo se danas zove P.S.D. "Dubrovnik"), motel Rajka Prlainovića, na Orjen-Sedlu, na 1594m, pod najvišim vrhom masiva, te dom "na Boroviku", u Zubačkim Ublima, na 1020m, u vlasništvu P.D. "Bijela Gora" iz Trebinja (Bosna i Hercegovina). Danas je u upotrebi samo dom "za Vratlom".
Više o P.S.D. "Subra" na subra.users.cg.yu
* KAMENSKA RAVAN
Kamenska ravan je kamenom prošarana "zaravan", na koju se nailazi iza prevoja Vratlo. Zaravan leži između Dobroštice (1571m), Subre (1679m; vidi se u pozadini) i uzvišenja Grab (1383m). Prepuna je vrtača, od kojih je nadublja duboka 60m - tzv. Duboki dô. Još poneki seljanin iz Kamenog izvodi ovdje stoku na katun. Tokom zime, veliki snijegovi poravne Kamensku ravan, da njenih vrtača potpuno nestane.Tada se ovuda, nerijetko, mogu vidjeti vukovi. Kao rijetko gdje, ovdje su jaki mirisi planinskog bilja.
Kamenska ravan je kamenom prošarana "zaravan", na koju se nailazi iza prevoja Vratlo. Zaravan leži između Dobroštice (1571m), Subre (1679m; vidi se u pozadini) i uzvišenja Grab (1383m). Prepuna je vrtača, od kojih je nadublja duboka 60m - tzv. Duboki dô. Još poneki seljanin iz Kamenog izvodi ovdje stoku na katun. Tokom zime, veliki snijegovi poravne Kamensku ravan, da njenih vrtača potpuno nestane.Tada se ovuda, nerijetko, mogu vidjeti vukovi. Kao rijetko gdje, ovdje su jaki mirisi planinskog bilja.
* KAMENSKA RAVAN - Duboki Dô
Ovo je pogled sa Subre na Kamensku ravan. Velika vrtača u donjem desnom uglu je Duboki Dô. Ovaj dô ima dubinu od ravno 60m (iako to sa slike ne izgleda tako). 15. februara 1953. ovdje je održano skijaško takmičenje, na kome su učestvovali takmičari iz P.S.D. "Orjen" iz Dubrovnika. Učestvovalo je 30 takmičara. Discipline su bile: spust - na stazi dužine 600m, slalom - na stazi dugačkoj 150m, sa 15 kapija, a po Kamenskoj ravni takmičilo se u trčanju na 3000m. Takmičenje je snimala ekipa Lovćen-filma. Pored toga, Dubrovčani su od 1958. do 1989.g. na padinama Goliševca (1721m) redovno organizovali "Dubrovački veleslalom". Na istom lokalitetu i u istom periodu, održavan je "Orjenski sikijaški kup". Organizaciju su vodila 4 društva: P.S.D "Orjen" iz Dubrovnika, P.S.D "Subra" iz H. Novog, P.D. "Javorak" iz Nikšića i P.D. "Alat" iz Trebinja
Ovo je pogled sa Subre na Kamensku ravan. Velika vrtača u donjem desnom uglu je Duboki Dô. Ovaj dô ima dubinu od ravno 60m (iako to sa slike ne izgleda tako). 15. februara 1953. ovdje je održano skijaško takmičenje, na kome su učestvovali takmičari iz P.S.D. "Orjen" iz Dubrovnika. Učestvovalo je 30 takmičara. Discipline su bile: spust - na stazi dužine 600m, slalom - na stazi dugačkoj 150m, sa 15 kapija, a po Kamenskoj ravni takmičilo se u trčanju na 3000m. Takmičenje je snimala ekipa Lovćen-filma. Pored toga, Dubrovčani su od 1958. do 1989.g. na padinama Goliševca (1721m) redovno organizovali "Dubrovački veleslalom". Na istom lokalitetu i u istom periodu, održavan je "Orjenski sikijaški kup". Organizaciju su vodila 4 društva: P.S.D "Orjen" iz Dubrovnika, P.S.D "Subra" iz H. Novog, P.D. "Javorak" iz Nikšića i P.D. "Alat" iz Trebinja
VRATLO - sipari na zapadnim padinama Radoštaka, detalj.
* VRATLO
Prevoj Vratlo je zaista jedinstveno mjesto - ograđen visokim i strmim padinama Dobroštice i Radoštaka, sa pogledom koji Vas vodi kroz usku dolinu nekadašnjeg lednika, sve do nepregledne pučine toplog Jadrana, ostaviće na svakoga jak utisak. Čekanje večeri na prevoju Vratlo i posmatranje užarene Sunčeve lopte, kako polako uranja u morsko plavetnilo, jedan je od najljepših doživljaja koje nosim sa Orjena. Muklu tišinu ponekad prekida samo lagani zvižduk vjetra, ili prigušeno zujanje pčela. Prijatni mirisi planinskog bilja dolaze sa svih strana, doprinoseći jednom nezaboravnom stanju duha, koga ćete zasigurno često priželjkivati, nakon što ga jednom osjetite. Predivno je ovo mjesto i za zaljubljene, koga bi svjetske agencije skupo naplaćivale da ga znaju i da mogu kako ovamo dopremiti potrebno za romantičnu večeru u dvoje. Prevoj Vratlo je ulaz u jedan čaroban svijet, odavno zaboravljen od ljudi. I da sve bude ljepše, najveće ljepote nalaze se upravo na samom ulazu u taj svijet, ili neposredno iza njega. Do Vratla nije teško doći, čak ni djeci, niti starijim osobama. Do motela "Borići", od Herceg-Novog, ima 18km, koji se mogu preći automobilom. Odatle do Vratla ima 2km uskom stazom, koja je za pješaka sve, samo ne teška. Staza prolazi kroz nevjerovatan predio i već je sama za sebe lijep doživljaj. Ako budete blizu, ne propustite da slušate tišinu na prevoju Vratlo!
Prevoj Vratlo je zaista jedinstveno mjesto - ograđen visokim i strmim padinama Dobroštice i Radoštaka, sa pogledom koji Vas vodi kroz usku dolinu nekadašnjeg lednika, sve do nepregledne pučine toplog Jadrana, ostaviće na svakoga jak utisak. Čekanje večeri na prevoju Vratlo i posmatranje užarene Sunčeve lopte, kako polako uranja u morsko plavetnilo, jedan je od najljepših doživljaja koje nosim sa Orjena. Muklu tišinu ponekad prekida samo lagani zvižduk vjetra, ili prigušeno zujanje pčela. Prijatni mirisi planinskog bilja dolaze sa svih strana, doprinoseći jednom nezaboravnom stanju duha, koga ćete zasigurno često priželjkivati, nakon što ga jednom osjetite. Predivno je ovo mjesto i za zaljubljene, koga bi svjetske agencije skupo naplaćivale da ga znaju i da mogu kako ovamo dopremiti potrebno za romantičnu večeru u dvoje. Prevoj Vratlo je ulaz u jedan čaroban svijet, odavno zaboravljen od ljudi. I da sve bude ljepše, najveće ljepote nalaze se upravo na samom ulazu u taj svijet, ili neposredno iza njega. Do Vratla nije teško doći, čak ni djeci, niti starijim osobama. Do motela "Borići", od Herceg-Novog, ima 18km, koji se mogu preći automobilom. Odatle do Vratla ima 2km uskom stazom, koja je za pješaka sve, samo ne teška. Staza prolazi kroz nevjerovatan predio i već je sama za sebe lijep doživljaj. Ako budete blizu, ne propustite da slušate tišinu na prevoju Vratlo!
* DOBROŠTICA
Dobroštica je najjužnija planina u masivu Orjena. Poput velikog bijelog bedema diže se nad Herceg-Novim, na samo 4km zračne linije. Posebno je upečatljiv prizor iz sela Kameno, u njenom podnožju, nad kojim se izdiže skoro kilometar visokom, gotovo vertikalnom padinom, samo ponegdje prošaranom borovim stablima izraslim iz nekolike šake zemlje skrivene u stijeni. Nažalost, zbog velikog umora, propustio sam da ovjekovječim ovaj pogled. Greben planine pada od Zapada ka Istoku, naglašavajući tako njena 2 vrha: Odijevo (1571m) i Kamenski Kabao (1384m). Pogled sa ovih vrhova spada medju najljepše na Orjenu. Posebno sa Odijeva, kada po lijepom vremenu, doseže sve do Dubrovnika i južnodalmatinskih ostrva. Prilaz Odijevu je najčešće preko Kamenskog Kabla, pa dalje grebenom. Od doma za Vratlom to je oko 2h hoda (od Kabla oko 1.15h). Savlađuje se visinska razlika od 491m. Uz put nema izvora vode.
Dobroštica je zakonom zaštićena od lova. Na njenim sjevernim padinama, prekrivenim gustom šumom, i manje strmim od južne, mogu se naći lijepi primjerci srna, jarebica i divljih svinja. Takođe, prisutni su i borovi visine do 8m.
Antonio Baldacci, talijanski botaničar, boravio je 1885. u Herceg-Novom. Godinu dana kasnije, u Bolonji, objavio je knjigu "Boka Kotorska i Crnogorci" u kojoj piše:"Herceg-Novi je jedan mali grad u podnožju planine Dobroštice, a naspram ulaza u Kotorski zaliv. Planina koja se uzdiže iznad njega ima strme vrhove, gotovo vertikalne, koji su svi načičkani topovskim baterijama"
Dobroštica je najjužnija planina u masivu Orjena. Poput velikog bijelog bedema diže se nad Herceg-Novim, na samo 4km zračne linije. Posebno je upečatljiv prizor iz sela Kameno, u njenom podnožju, nad kojim se izdiže skoro kilometar visokom, gotovo vertikalnom padinom, samo ponegdje prošaranom borovim stablima izraslim iz nekolike šake zemlje skrivene u stijeni. Nažalost, zbog velikog umora, propustio sam da ovjekovječim ovaj pogled. Greben planine pada od Zapada ka Istoku, naglašavajući tako njena 2 vrha: Odijevo (1571m) i Kamenski Kabao (1384m). Pogled sa ovih vrhova spada medju najljepše na Orjenu. Posebno sa Odijeva, kada po lijepom vremenu, doseže sve do Dubrovnika i južnodalmatinskih ostrva. Prilaz Odijevu je najčešće preko Kamenskog Kabla, pa dalje grebenom. Od doma za Vratlom to je oko 2h hoda (od Kabla oko 1.15h). Savlađuje se visinska razlika od 491m. Uz put nema izvora vode.
Dobroštica je zakonom zaštićena od lova. Na njenim sjevernim padinama, prekrivenim gustom šumom, i manje strmim od južne, mogu se naći lijepi primjerci srna, jarebica i divljih svinja. Takođe, prisutni su i borovi visine do 8m.
Antonio Baldacci, talijanski botaničar, boravio je 1885. u Herceg-Novom. Godinu dana kasnije, u Bolonji, objavio je knjigu "Boka Kotorska i Crnogorci" u kojoj piše:"Herceg-Novi je jedan mali grad u podnožju planine Dobroštice, a naspram ulaza u Kotorski zaliv. Planina koja se uzdiže iznad njega ima strme vrhove, gotovo vertikalne, koji su svi načičkani topovskim baterijama"
* DOBROŠTICA - Staza za Kamenski Kabao (1384m)
Staza za Kamenski Kabao (1384m) jedna je od zahtjevnijih na Orjenu (za obične planinare). Već od samog početka ide se ivicom provalije, od čijeg dna planinara dijeli najprije oko 140m, a dok dođe do kraja ivice i 180m. Nakon toga se prolazi strmim siparom, a iza toga teren postaje jako strm, da se na nekim mjestima mora savladavati i rukama i nogama. Silazak je nezgodniji, jer se to sada sve gleda ispred sebe. Ipak, pogled sa Kabla je predivan i učini da se zaboravi strah, bar dok se ne pođe nazad ka domu ;) Od doma do Kabla ima oko 45min hoda, bez odmora. Visinska razlika koja se savlađuje je 224m. Put najvećim dijelom ide kroz bukovu šumu.
Alpinistički, ova stijena savladana je prvi put 12. aprila 1936. Savladao ju je izvjesni g. Blažević iz Đenovića, rodom Štajerac. Po njegovoj slobodnoj procjeni, dužina savladanog pravca bila je 580m. Bio je to prvi alpinistički uspon na Orjenu. Njegova vrijednost leži u činjenici da je izveden kroz izuzetno sipljivu stijenu.
Staza za Kamenski Kabao (1384m) jedna je od zahtjevnijih na Orjenu (za obične planinare). Već od samog početka ide se ivicom provalije, od čijeg dna planinara dijeli najprije oko 140m, a dok dođe do kraja ivice i 180m. Nakon toga se prolazi strmim siparom, a iza toga teren postaje jako strm, da se na nekim mjestima mora savladavati i rukama i nogama. Silazak je nezgodniji, jer se to sada sve gleda ispred sebe. Ipak, pogled sa Kabla je predivan i učini da se zaboravi strah, bar dok se ne pođe nazad ka domu ;) Od doma do Kabla ima oko 45min hoda, bez odmora. Visinska razlika koja se savlađuje je 224m. Put najvećim dijelom ide kroz bukovu šumu.
Alpinistički, ova stijena savladana je prvi put 12. aprila 1936. Savladao ju je izvjesni g. Blažević iz Đenovića, rodom Štajerac. Po njegovoj slobodnoj procjeni, dužina savladanog pravca bila je 580m. Bio je to prvi alpinistički uspon na Orjenu. Njegova vrijednost leži u činjenici da je izveden kroz izuzetno sipljivu stijenu.
DOBROŠTICA - detalj sa staze za Kamenski Kabao (1384m)
Ovo je jedan od manjih sipara na Orjenu. Spada u neaktivne. Na Orjenu ima puno sipara; neki su čak i međusobno povezani u velike površine (tzv. plazevi), a najveći i još uvijek aktivni, nalaze se u blizini najvišeg vrha Orjena, Zubačkog Kabla (1894m).
Sipar je oblik reljefa nastao gomilanjem dijelova raspadnutih stijena, koji se kotrljaju niz planinsku stranu i skupljaju u njenom dnu. Više povezanih sipara čine plazeve.
Ovo je jedan od manjih sipara na Orjenu. Spada u neaktivne. Na Orjenu ima puno sipara; neki su čak i međusobno povezani u velike površine (tzv. plazevi), a najveći i još uvijek aktivni, nalaze se u blizini najvišeg vrha Orjena, Zubačkog Kabla (1894m).
Sipar je oblik reljefa nastao gomilanjem dijelova raspadnutih stijena, koji se kotrljaju niz planinsku stranu i skupljaju u njenom dnu. Više povezanih sipara čine plazeve.
DOBROŠTICA - detalj sa staze za Kamenski Kabao (1384m)
